Već od pedesetih godina XX veka sve češće pristižu informacije iz zapadnih zemalja kao i nekih zemalja u razvoju, koje upozoravaju na brzo širenje nezaraznih oboljenja i njihove posledice.One zahvataju sve više mlade starosne grupe, tj. radno aktivno stanovništvo.
Nezarazna oboljenja postaju glavni uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama. Sedamdesetih godina nekoliko vodećih nezaraznih obolenja (kardiovaskularna, maligna, respiratorna, povrede) čine uzrok više od 3/4 smrti u industrijski razvijenim zemljama i oko 1/4 u zemljama u razvoju, koje još nisu uspele ni zarazne bolesti da stave pod kontrolu.Od samog početka bilo je jasno da se sa nezaraznim oboljenjima mora boriti na jedan novi i drugaciji nacin, od onoga kako je to činjeno sa zaraznim bolestima .